Za ovu šumu sam tek nedavno saznala i odmah sam je odabrala za svoju novu šetnju te za novu temu na blogu.

Šuma se nalazi uz između Vrsara i Lima, uz sam rub Limskog kanala. Krenuli smo iz mjesta Kloštar, odhodali do špilje i vratili se skoro istim putem. Oko 10 km hoda.

Auto smo ostavili pored ostataka benediktinskog samostana sv. Mihovila.

Na mjestu samostana prvo je izgrađena crkvica Sv. Marije (u 6.st.), a od 1001. do 1002. godine ovdje Romualdo gradi crkvu Sv. Mihovila. Romualdo je osnivač benediktinskog reda kamaldonjana (zavjet reda je šutnja i samoća). Godine 1771. godine braća Colleti mijenjaju vlasništvo nad svojim posjedom u blizini Venecije za kompleks samostana. Osim ruševina dvorca od obitelji Colleti do danas je ostao i naziv šume Kontija (Conte Colleti).

Značajno šumsko područje Kontija nalazi se između mora i naselja Kloštar, Gradina i Flengi (Prodani). Kontija je 1964. godine proglašena posebnim rezervatom šumske vegetacije, a proteže se na 65 ha. U ovome je rezervatu, bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode, zabranjena svaka sječa i oštećivanje stabala i grmlja, branje prizemnoga bilja, kao i svaki drugi zahvat koji može izmijeniti sadašnji izgled rezervata. U šumi Kontija nalazi se najbolje očuvana površina vegetacije bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum) u tipičnom obliku. Stara je preko 140 godina te je vrlo vrijedna pa i znanstveno osobito zanimljiva jer su takve šume u Istri većinom, iskorištavanjem, degradirane i svedene na crni jasen. Izuzev prevladavajućega bijeloga graba (Carpinus betulus), u ovome šumskom prostranstvu susreće se i hrast medunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), cer (Quercus cerris), smrika (Juniperus oxycedrus) i borovica (Juniperus communis). U sloju grmlja nalazi se sljedeće raslinje: rašeljka i trnula (Prunus mahaleb i Prunus spinosa), drijen (Cornus mas), kalina (Ligustrum vulgare) i ruj (Cotinus coggygria). Od niskoga raslinja raširen je kukurijek (Helleborus multifidus), veprina (Ruscus aculeatus), jesenska šašika (Sesleria autumnalis) i dubačac (Teucrium chamaedris

Izvor: http://www.zupavrsar.com/vrsarske-znamenitosti/sumsko-podrucje-kontija

Stazica u šumi ima zaista puno i dalo bi se tamo cijeli dan šetati i uživati u miru i glazbi prirode. 🙂

Mi smo odlučili otići do špilje koja je ujedno i Pirate bar, ali ovaj put, nažalost,nije bio otvoren.

S te strane je zaista predivan pogled na Limski kanal.

Tu smo malo odmorili, spustili smo se do plaže i uživali na suncu. 🙂

Vratili smo se skoro istim putem, ali smo malo istraživali i druge stazice. 🙂 Šuma je jako raznolika.

Ovu stazu sam odhodala prvi put, ali vratit ću se kad malo zazeleni jer vjerujem da je tada još zanimljivija. 😉

Cijelu turu možete pogledati tu: https://www.komoot.com/tour/59481209?ref=atd

Uživajte i Live Love Walk ❤

Odlučila sam napisati kratku objavu povodom međunarodnog dana Šuma.

“Nacije koje uništavaju svoju zemlju, uništavaju sebe. Šume su pluća naše zemlje, čiste zrak i daju svježu snagu našim ljudima.”…rekao je Roosevelt davne 1937. u pismu upućenom governerima SAD-a, i bio je u pravu!

Šuma je životna zajednica drveća, grmlja i šumskih životinja. Smatra se savršenom ekološkom tvornicom, ali i idealnim staništem za brojni živi svijet i blagodat za čovjeka. Šume se razlikuju s obzirom na klimu, vrstu tla i reljef. Njoj moramo zahvaliti za sve što imamo i za sve što nas okružuje…pluća Zemlje su šume 💚

Svjetski dan šuma

Kako bismo se podsjetili na važnost očuvanja šuma, svake godine obilježavamo 21. ožujka ne samo kao kalendarski prvi dan proljeća, već i kao Svjetski dan šuma. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je još 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, a kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju te zaštiti šuma i šumskih ekosustava.

Šume prekrivaju značajnu površinu Hrvatske. One su u usporedbi s ostalim europskim šumama u iznimno prirodnom stanju, što zahvaljujemo i stoljetnoj tradiciji održivog gospodarenja. 😊

Postoje tri osnovne vrste šuma: crnogorične ili zimzelene, bjelogorične ili listopadne i tropske kišne šume.

Crnogorične rastu na sjeveru Amerike, Europe i Azije, a u njima najčešće rastu smreka, jela i bor.

Listopadne šume rastu u umjerenom pojasu, gdje su ljeta topla, zime blaže, a ima dosta kiše.

Tropske šume rastu u vrućim i jako vlažnim predjelima. Najčešće su to tikovina, polisandar, ebanovina, mahangonij, koji su također zimzeleni.

Šume trebamo jer one obnavljaju atmosferu pretvarajući ugljični dioksid u kisik. Također, više od 2 milijarde ljudi koristi drvo za grijanje. Crnogorica kao meko drvo najčešće se koristi za izradu papira, a bjelogorica kao tvrdo drvo za izradu namještaja. Iz drveća se proizvode i lijekovi, kaučuk, guma itd.

Dvadeset pet posto šuma je crnogorično, 21 posto je bjelogorično, a čak 54 posto su tropske šume.

Šume nas daruju sezonskim šumskim plodovima (gljive, šparuge, kestenje, razno začinsko bilje itd.) , zato smo im još više zahvalni 😉

U šumi se možemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šumu 💚

Čuvajmo šume jer bez šume nema ništa. 😉

Iskoristimo ovo predivno proljetno vrijeme i prepistimo se mirisima, prizorima i svježem zraku koje nam šuma daruje a za uzvrat ne traži ništa osim toga da se prema njoj odnosimo s poštovanjem.

Uživajte i Live Love Walk 💚